GORAN KONČAR, violina & YUVAL RABIN, orgulje (Izrael)

Utorak, 4. kolovoza 2015., u 20 sati
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, Varaždin

 

LJETO U VARAŽDINU 2015.
GORAN KONČAR, violina & YUVAL RABIN, orgulje (Izrael) 

 

Organizator: : Koncertna direkcija Zagreb i Orguljaška radionica Heferer

 

U suradnji s Festival Orgulje Zagrebačke katedrale 
Uz potporu Veleposlanstvo Države Izrael u Republici Hrvatskoj

 

Orgulje Wolfgang Julius Braun (1988.)
GORAN KONČAR, violina
YUVAL RABIN, orgulje (Izrael)

 

Program:

 

Johann Sebastian Bach (1685. – 1750.)
Preludij i Fuga u D-duru

 

Johann Sebastian Bach
Sarabanda, za violinu solo

 

Davor Bobić (1968.)
Libera me

 

Carl Philipp Emmanuel Bach (1714. – 1788.)
Fantazija i Fuga u c-molu

 

Yuval Rabin (1973.)
Smirot – Fantasy on Shabbat melodies

 

Felix Mendelssohn-Bartholdi (1809. – 1847.)
Preludij i Fuga u G-duru

 

Camile Saint-Saëns (1835. – 1921.)
Priere

 

Louis Vierne (1870. – 1937.)
Carillon of Westminster
 
Prve orgulje postavljene 1649. izgorjele su 1665., nakon čega su nabavljene nove. One su 1747. zamijenjene drugima koje je izgradio varaždinski orguljar Josip Papa ml. Nakon što su i ove dotrajale od J. Brandla u Mariboru naručene su nove, dok je odlučeno da se ostave stari ormari i pozitiv koji je služio kao ukras. Od 1988. do 1998. graditelj orgulja Wolfgang Braun gradio je današnje orgulje, koje imaju 54 zvučna registra i veliki broj slobodnih kombinacija i spojeva. Na novom trodjelnom prospektu ostavljen je i nadalje stari središnji ormar iz 18. stoljeća. 
Dispozicija
Današnju Varaždinsku katedralu, jednu od najznačajnijih ranobaroknih sakralnih građevina u sjevernoj Hrvatskoj, gradili su od 1642. do 1646. isusovci, red vrlo zaslužan za katoličku obnovu u XVI. i XVII. st., koji se u Varaždinu nastanio 1632., a 1636. otvorio gimnaziju. Kao idejni tvorac i voditelj gradnje spominje se isusovac Juraj Matota, a samu gradnju financirao je grof Gašpar Drašković. Radi se o ranobaroknoj jednobrodnoj crkvi sa šest pobočnih kapela, nad kojima su dvije galerije. Zajedno sa zgradom kolegija, danas sjedištem Fakulteta organizacije i informatike, građenom od 1679. do 1691. i zdanjem nekadašnje gimnazije, danas Ordinarijata Varaždinske biskupije, čija je gradnja počela 1680., nekoć isusovačka, a danas katedralna crkva predstavlja najkvalitetniji i najvredniji ranobarokni arhitektonski i urbanistički zahvat u Varaždinu. Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773., crkvu su 1776. preuzeli pavlini, koji su 1777. dali napraviti novo pročelje s reljefom Presvetog Trojstva, a nakon njihovoga ukinuća 1786., crkva je bila sekularizirana i 1788. pretvorena u žitnicu za vojne potrebe. God. 1797. je ponovo blagoslovljena za bogoslužje i predana na upotrebu gimnaziji, pa njome upravljaju svećenici gimnazijski vjeroučitelji do 1949. godine. Čazmanski kaptol, koji se još 1810./11. nastanio u Varaždinu dobiva je za svoju zbornu crkvu 1954., a bulom Pape Ivana Pavla II. Clarorum sanctorum od 5. VII. 1997. proglašena je katedralom novoutemeljene Varaždinske biskupije.
________________________________________
 
Violinist Goran Končar ubraja se u najistaknutije hrvatske glazbene umjetnike. Studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (M. Barić, J. Klima), a magistrirao 1978. na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi (L. Kogan). Usavršavao se kod M. Rostala u Bernu i H. Szerynga u Ženevi, te kod Y. Neamana, čiji je asistent od 1981. do 1983., na Guildhall School of Music u Londonu.
Od 1988. profesor je na Muzičkoj akademiji sveučilišta u Zagrebu. Drži majstorske tečajeve u Madridu, Berlinu, Torinu, Milanu, Sidneyu, Tokyu, Pekingu, Stellenboschu i drugdje. Godine 2004. pokreće, zajedno s najvećim svjetskim violinističkim imenima (Z. Bron, V. Tretyakov, D. Sitkovetsky, L. Sorokow) LAUS – ljetnu akademiju u Dubrovniku. Međunarodnu solističku karijeru započeo je 1982. gostujući u većini europskih zemalja, SAD-u, Japanu, Koreji i Izraelu.
Od 1984. do 1994. bio je koncertni majstor Royal Philharmonic Orchestra u Londonu, Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije i Zagrebačke filharmonije. Koncertirao je s uglednim orkestrima i dirigentima diljem svijeta. Dobitnik je prvih i posebnih nagrada na državnim natjecanjima u zemlji, nagrade Glazbeni život u Moskvi (1980., kao prvi stranac koji je osvojio tu nagradu, za izvedbu Koncerta za violinu i orkestar Dmitrija Šostakoviča), prve nagrade na Međunarodnom natjecanju u Bratislavi (1984.) te drugih visokih priznanja. U popisu nagrada osobito se ističe Nagrada Vladimir Nazor (2006.). U svojoj solističkoj i pedagoškoj praksi posebno je posvećen interpretacijama djela Johanna Sebastiana Bacha (Solo sonate i partite), a zatim repertoaru koji je radio s Maxom Rostalom (W. A. Mozart, M. Ravel, C. Debussy i C. Franck), Yfrahom Neamanom (J. S. Bach, M. Bruch, E. Bloch, F. Mendelssohn) te Leonidom Koganom (P. I. Čajkovski, A. Glazunov, A. Hačaturjan, S. Prokofjev, D. Šostakovič).
Posebnu pozornost posvećuje izvedbi klasika 20. stoljeća (B. Bartok, B. Martinu, S. Gubajdulina, A. Nilsson, K. Goldmark) te suvremenih skladatelja (B. Papandopulo, M. Kelemen, G. Gavazza, D. Holloway, I. Malec i dr.) od kojih mu mnogi posvećuju svoja djela. Prvu ploču snima 1984. za EMI u Londonu. Snima i za brojne radio i TV postaje (BBC, CBS, France Musique, HRT i dr.). Za Croatia Records snimio je jednu od rijetkih integralnih izvedbi violinskih sonata Eugènea Ysaÿea. Od 1987. punih četvrt stoljeća vodi Zagrebački kvartet, najdugovječniji hrvatski i europski komorni sastav (utemeljen 1919. godine). koji je u tom razdoblju održao je preko 2000 koncerata na svim kontinentima u najpoznatijim svjetskim koncertnim dvoranama, surađivao s velikim brojem hrvatskih i inozemnih solista, praizveo većinu djela hrvatskih skladatelja za gudački kvartet, te objavio 15 nosača zvuka. Pod Končarevim je vodstvom Zagrebački kvartet izveo sve Šostakovičeve, Beethovenove, Mozartove, Prokofjevljeve, Janačekove te većinu Haydnovih kvarteta kao i sve klavirske kvintete. U tome razdoblju Kvartet dobija vlastiti prostor za rad, uz pomoć Grada Zagreba 2007., studio u Ilici 31a. Goran Končar posebnu pažnju posvećuje proučavanjiu zvuka povijesnih instrumenata kao i osvještavanju vrijednosti tonskog drveta iz Hrvatske i Bosne od kojeg su izrađivani najvredniji instrumenti. U želji da promovira hrvatske graditelje gudačkih instrumenata, inicirao je 2005. osnivanje Udruge profesionalnih graditelja i restauratora gudačkih instrumenata Hrvatske. Udruga je okupila graditelje koji su nastavili tradiciju Franje Kresnika, Franje Šnajdera, Julija Penzoa, Ivana Husa i Rudolfa Slokovića. Končar danas svira na instrumentu Giovannia Battista Guadagninia iz 1753. godine.
 
Yuval Rabin (Haifa, 1973.) nakon završenog školovanja u rodnom gradu na Konzervatoriju Dunie Weizmann odlazi u Jeruzalem gdje nastavlja studij na Akademiji Rubin za glazbu i ples (orgulje u klasi Elisabeth Roloff, glazbenu teoriju, baroknu glazbu i pedagogiju) gdje je diplomirao 1996. Usavršava se u improvizaciji kod Guya Boveta na Akademiji u Baselu te u sviranju čembala i klavikorda kod Marcusa Hüningera na Schola Cantorum Basiliensis. Privatno i na raznim majstorskim tečajevima radi i s drugim značajnim pedagozima (J. P. Kee, I. Ella, N. Kynaston, I. Melchersson, H. Vogel, J. Laukvik, M. Torrent, J. Boyer, L. F. Tagliavini, A. Pierucci). U razdoblju od 1994. do 2000. učestalo osvaja stipendije Američko-Izraelske kulturne zaklade, a 1997. osvaja drugu nagradu na natjecanju Brown-Roger-Siegel u kategorijama orgulja i čembala. Održao je brojne nastupe u Izraelu, Europi i Japanu, a njegov repertoar obuhvaća glazbu od srednjega vijeka do naših dana. Praizveo je mnoge suvremene skladbe koje su mu često i posvećene. Od 2011. je umjetnički direktor koncertnih sezona Izraelskog orguljaškog društva, a od 2013. i Dana židovske glazbe u Haifi. Kao gost profesor drži predavanja iz orgulja i klavikorda na akademijama u Tel Avivu, Jeruzalemu i Haifi.
Snima za brojne radijske postaje u Izraelu, Švicarskoj i Sloveniji. Za diskografsku kuću MDG snimio je dva nosača zvuka, Organ Music from Israel (2001.) i Mendelssohn collected Works (2013.). Na području znanosti o glazbi bavi se uglavnom analizom, glazbenom sintaksom, povijesnom izvodilačkom praksom i židovskom glazbom. Na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu prijavio je 2014. doktorat s temom The phenomenon of varied repeats by C. Ph. E. Bach and its uniqueness.

Leave a Reply

Your email address will not be published.