SOFIJA CINGULA, mezzosopran, DARKO RUŠEC, gitara

Srijeda, 22. srpnja 2015., 20:00 sati
Atrij Starog grada

 

LJETO U VARAŽDINU 2015.
koncert klasične glazbe
318_236_sofija-cingula-darko-rusec
Program:
1. Joseph Haydn (1732. – 1809.) – obr. Karl Scheit
Die Landlust (Georg Ernst Stahl) Hob. XXVI a:10
Die zu späte Ankunft der Mutter (Christian Felix Weiße) Hob. XXVI a:12
Eine sehr grewöhnliche Geschichte (Christian Felix Weiße) Hob. XXVI a:4
2. Wolfgang Amadeus Mozart (1756. – 1791.) – obr. Karl Scheit
Die Verschweigung (Christian Friedrich Weiße) KV 518
Warnung (nepoznati pjesnik) KV 433 (416 c)
Das Veilchen (Johann Wolfgang v. Goethe) KV 476
        Komm, lieber Zither, komm (nepoznati pjesnik) KV 351 (367 )
Sehnsucht nach dem Frühlinge (Christian Adolf Overbeck) KV 596
Das Kinderspiel (Christian Adolf Overbeck) KV 598
Pauza
3. Manuel de Falla (1876. – 1946.) – obr. Miguel Llobet / rev. Emilio Pujol
Siete Canciones populares españolas
El paño moruno (1.)
Seguidilla  murciana (2.)
4. João Pernambuco (1883. – 1947.)
Sons de Carrilhoes
5. Manuel de Falla (1876. – 1946.) – obr. Miguel Llobet / rev. Emilio Pujol
Siete Canciones populares españolas
Asturiana (3.)
6. Federico Moreno Torroba: (1891-1982)
        Torija (Elegija)
7. Manuel de Falla (1876. – 1946.) – obr. Miguel Llobet / rev. Emilio Pujol
Siete Canciones populares españolas
Nana (5.)
Canción (6.)
Koncept ovogodišnjeg koncertnog programa za „Ljeto u Varaždinu“ nastao je tijekom našeg prošlogodišnjeg boravka u Beču, kada smo Padovčeve solo pjesme za glas i gitaru prezentirali na Sveučilištu za glazbu i predstavljačke umjetnosti uz goste, mezzosopranisticu Sandru Hrašćanec i gitaristu Danijela Kralja te prof. Vladimira Haklika i dr.sc. Zdenku Weber, poznatu muzikologinju koja je opunomoćeni ministar pri Veleposlanstvu RH u Beču. Kratak, ali inspirativni boravak u poznatoj (voljenoj) glazbenoj prijestolnici potaknuo nas je na program staviti majstore Bečke klasike i dragoj nam publici predstaviti njihove solo pjesme. Iako su u originalu pisane za glas i hamerklavir, mi ih izvodimo u obradi Karla Scheita koji ih je obradio za glas i gitaru uz opravdani argument da je gitaristička pratnja puno sličnija zvuku tadašnjeg hamerklavira (fortepiana) od današnjih koncertnih glasovira. Definitivno se radi o intimnijem, prisnijem vidu muziciranja, ali i bliskom kontaktu s publikom kojemu se veselimo već od prve zajedničke probe. Skladane u maniri narodnih pjesama (sve kitice na istu melodiju), Haydnove i Mozartove pjesme svojom jednostavnošću i elegancijom jednako su atraktivne i stoljećima kasnije. Tekstovi su veseli, opisuju uglavnom radosne trenutke dječje igre ili mladenačkih zaljubljenosti koje, još tajanstvene i skrivene ipak odišu strašću i zanosom. Haydnove pjesme dio su veće zbirke od ukupno dvanaest solo pjesama koje je Hoboken katalogizirao pod rednim brojem XXVI (pjesme i kantate uz klavir), a Scheit je za glas i gitaru obradio desetu, dvanaestu i četvrtu. Povezane u ovakvu cjelinu, opisuju bezbrižnost života u seoskoj idili (Die Landlust) te momente ljubavnih buđenja (Die zu späte Ankunft der Mutter – Majčin prekasni dolazak) i skrivenih susreta (Eine sehr gewöhnliche Geschichte – Jedna sasvim obična priča). Scheitov izbor Mozartovih pjesama kao da se nastavlja na sadržaj Haydnovih skladbi. Pjesma Die Verschweigung (Prešućivanje) skladana je u Beču, 20. svibnja 1787. Godine na tekst Christiana Friedricha (Felixa) Weißea, istog pjesnika čije je stihove uglazbio i Haydn. 1783. godine u Beču je, na stihove nepoznatog pjesnika, nastala poznata pjesma Warnung (Opomena), a 8. lipnja 1785. godine Das Veilchen (Ljubičica) čije je stihove napisao Johann Wolfgang von Goethe. Tijekom svog boravka u Münchenu, 1780./81. godine Mozart je uglazbio stihove nepoznatog autora Komm, lieber Zither, komm. Sehnsucht nach dem Frühlinge (Čežnja za proljećem), poznata je dječja pjesma koja se pjeva na svim jezicima i dijelom je gotovo svih dječjih pjesmarica ili udžbenika za glazbenu kulturu. Tekst je napisao Christian Adolf Overbeck, a Mozart je pjesmu uglazbio u Beču, 17. siječnja 1791. godine. Isti pjesnik autor je teksta i za pjesmu Das Kinderspiel (Dječja igra) koja je uglazbljena svega nekoliko dana ranije, 14. siječnja 1791. godine.
U drugom dijelu koncerta, nakon nekoliko godina, vraćamo se španjolskim pjesmama – ovoga puta iz opusa Manuela de Falle. U umjetničkoj glazbi na prijelazu između XIX. i XX. stoljeća, hispanizam i španjolski utjecaji imali su vrlo važno mjesto. Elementi španjolskog folklora inspirirali su brojna djela iz opusa poznatih skladatelja poput Glinke, Rimsky-Korsakova, Lala, Saint-Saënsa, Bizeta i mnogih drugih no vrhunac su ti utjecaji dosegli u skladbama Debussya i Ravela.
Tijekom svog boravka u Parizu, de Falla je 1914. godine svojim ciklusom Siete Canciones populares españolas radikalno drugačije pristupio baštini narodne glazbe – usprkos prepoznatljivosti svoga skladateljskog rukopisa, ostao je vjeran srži polaznog „sirovog“ narodnog (folklornog) materijala čime je u pjesmama zadržao „narodnu dušu“. Iako je gitara imala dominantnu ulogu u pratnji španjolskih pjesama i plesova, i iako je prijateljevao s brojnim tadašnjim vrhunskim gitaristima, de Falla se ipak odlučio pjesme skladati za glas i klavir.
Poznati gitarist Miguel Llobet 1930. godine dobio je ponudu Nacionalne knjižnice iz Washingtona da, za njihovu seriju koncerata spomenuti ciklus obradi za glas i gitaru. Njegova obrada de Fallinog ciklusa spada među upečatljive događaje u povijesti instrumenta jer je po prvi puta glazba inspirirana narodnom baštinom skladateljskim rukopisom obogaćena istodobno sofisticiranim i jednostavnim harmonijama, zadržavši pritom ritmičku i melodijsku jednostavnost.
Unutar pjesama de Fallinog ciklusa, Darko Rušec se predstavlja s dvije instrumentalne skladbe autora Joãoa Pernambuca i  Federica Morena Torrobe.

Sofija Cingulamezzosopran, rođena je 1977. godine u Zaboku. Osnovnu i srednju školu završila je u Varaždinu. Glazbeno školovanje započela je kao čelistica u klasi profesora Darija Milkovića na Glazbenoj školi u Varaždinu nakon čega upisuje Solo pjevanje u klasi profesorice Darije Hreljanović. Od akademske godine 1995/1996. započinje studij Solo pjevanja na Sveučilištu za glazbu i glumu u Beču. Dodiplomski studij završava te započinje magisterij na smjeru Opera (pjevačka klasa mag.art. Sebastian Vittucci, operni studio prof. Curt Malm i prof. Uwe Theimer) koji završava 2003. godine. Magisterij na smjeru Lied i Oratorij upisuje najprije u klasi proslavljene primadone Marjane Lipovšek, a zatim u klasi poznatog opernog prvaka, koncertnog umjetnika i skladatelja Roberta Holla, kod kojega, u akademskoj godini 2006/2007. uspješno završava i taj dio studija. Od 2006. godine stručno se usavršava na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi izv. prof. Lidije Horvat-Dunjko.

Vokalnom pedagogijom aktivno se bavi već nekoliko godina – najprije kao profesorica Solo pjevanja i Komorne glazbe na Glazbenoj školi u Varaždinu (2005 – 2009. godina) a potom na Odjelu za glazbu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli gdje je stalno zaposlena od ožujka 2009. godine – trenutno u zvanju docentice – i od tada sudjeluje u izvedbi i osmišljavanju slijedećih kolegija: Solo pjevanje izborno, Komorna glazba, Osnove vokalne tehnike, Vježbe iz vokalne tehnike te Vokalno- tehnički aspekti dječjih pjesmica i vokalnih primjera u nastavi.
Koncertni i operni nastupi mezzosopranistice Sofije Cingula obuhvaćaju širok i raznolik repertoar – od rane glazbe sve do moderih praizvedbi suvremenih autora koji joj nerijetko i posvećuju svoje skladbe (Pergolesi: Stabat mater, Bach: Johannespassion, Matthäuspassion, Mozart: Krönungsmesse, Spatzenmesse, Missa brevis d mol, Requiem, Britten: The Ceremony Of Carols, Rejoice In The Lamb, Mendelssohn: Elias, Vivaldi: Gloria in D, Igrec: Slavonska misa, Bečka misa, Psalmi, Saint-Saëns: Oratorio de Noël, Dvořak: Messe in D-dur, Op.86, Händel: Dixit Dominus HWV 232, Haydn Misa Sv. Nikole). Na opernoj je sceni, nakon debija s 18 godina, nastupila kao Lieschen (Paisiello La Molinara), Treći dječak i Treća dama (Mozart Čarobna frula), Ganymed (Suppé Lijepa Galathea), Orfej (Gluck Orfej i Euridika), Lou (Schedlberger Die Geschichte des Picando), Maria (Heinzmann Brunello), Ivica (Humperdinck Ivica i Marica), Ciesca (Puccini Gianni Schicchi).
Uz brojne koncertne nastupe u Hrvatskoj, Austriji te po Sloveniji, Njemačkoj, Italiji Švicarskoj i Južnoj Koreji, nastupala je, uz ansamble bečke Volksopere i Neue Oper Wien, i na turnejama po Japanu i Kini. U sezoni 2003/2004. bila je alternacija za Treću damu u bečkoj Volksoperi. U ljeto 2006. nastupila je kao Anina u Verdijevoj Traviati na Glazbenom festivalu u Steyru. 2008. godine, uz maestra Mladena Tarbuka i bečki komorni orkestar Wiener Concert-Verein, nastupila je u poznatom Musikvereinu u Beču.
Od značajnijih hrvatskih nastupa valja spomenuti sudjelovanje na festivalu Varaždinske barokne večeri (misno slavlje povodom zatvaranja 35. Varaždinskih baroknih večeri, sudjelovanje u produkciji Bachove Muke po Ivanu na 36. festivalu te otvorenje 40. Jubilarnog festivala – Händel: Dixit Dominus uz maestra Anđelka Igreca, Hofkapelle München te soliste Ivanu Lazar, Anu Lice, Ladislava Vrgoča i Armanda Puklavca), nastup u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu uz Sveučilišni harmonikaški orkestar Odjela za glazbu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Osam je godina za redom nastupala na međunarodnoj manifestaciji Ljeto u Varaždinu u organizaciji Koncertnog ureda Varaždin.  Do sada je surađivala s mnogim hrvatskim i inozemnim dirigentima i poznatim umjetnicima.
Nagrada za izvrsnost Rotary kluba Varaždin za najbolji magistarski rad dodijeljena joj je 2003. godine za rad na temu Dora Pejačević, život i pjesme. 2007. godine u finalu međunarodnog natjecanja Concorso Internationale di Canto Città di Sant’Angelo 2007 u Italiji žiri u sastavu eminentnih vokalnih pedagoga iz Austrije, Italije, Kine i Koreje dodijelio joj je posebnu nagradu za najbolju interpretaciju. 2009. godine osvojila je drugu nagradu u svojoj kategoriji kao i posebnu nagradu za najbolju interpretaciju teatra iz Brna na međunarodnom pjevačkom natjecanju Iuventus canti u slovačkom Vrableu. 2010. Godine Sofija Cingula se, kao jedina Hrvatica među 56 od stručnog žirija izabranih kandidata iz cijelog svijeta, plasirala na veliko pjevačko natjecanje Seoul International Music Competition.
Sofija Cingula promotorica je hrvatsklih skladatelja u svijetu – posebno se bavi stvaralaštvom i vokalnim opusom Dore Pejačević, Ivana Padovca, Antonia Smareglie te ostalih skladateljica i skladatelja, naročito varaždinskog i istarskog skladateljskog kruga. Sudjeluje i u radu mnogih hrvatskih i međunarodnih umjetničkih i pedagoških radionica, seminara i simpozija te je autorica nekolicine radova, predavanja i prezentacija koje vokalnoj tehnici i pedagogiji pristupaju s aspekta znanosti i najnovijih znanstvenih istraživanja. Stručna je suradnica za vokalnu pedagogiju raznih vokalnih ansambala te prevoditeljica brojnih majstorskih tečajeva i seminara u organizaciji Hrvatskg društva glazbenih i plesnih pedagoga kao i Hrvatske udruge vokalnih pedagoga čija je aktivna članica od samog osnutka. Aktivno je sudjelovala i u Vijeću za nacionalni kurikulum unutar kojega je bila članicom radne skupine za Glazbenu umjetnost unutar Umjetničkog područja.
DARKO RUŠEC, gitara
Intenzivno je počeo učiti klasičnu gitaru kod Wernera Hartmann-a na Konservatorium des Landes Steiermark u Graz-u te privatno polagao osnovnu i srednju glazbenu školu.
Nakon završene srednje glazbene škole i gimnazije, upisao je pedagoški smjer s glavnim predmetom Klasična gitara na Joseph-HaydnKonservatorium des Landes Burgenland u Eisenstadtu.
Nakon diplome, nastavlja se usavršavati na Hochschule fur Musik und Darstellende Kunst u Grazu u klasi prof. Heinza Irmlera gdje je stekao drugu pedagošku diplomu. Nastupao je u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj sam i u komornim sastavima. Gitaru je predavao od 1991 – 94 na gimnaziji redemptorista u Wienerneustadtu, od 1995. stalno je zaposlen kao profesor gitare na Glazbenoj školi u Varaždinu. Bavi se i glazbenom publicistikom.

Leave a Reply

Your email address will not be published.